Povodom Svjetskog dana bez duvana, Evropska komisija objavila je svoj Eurobarometar 2017 u vezi " stav Evropljana prema duvanu i elektronskim cigaretama“. U uvodu izvještaja, Komisija precizira da konzumacija duhana ostaje glavni zdravstveni rizik koji se može spriječiti u Evropskoj uniji i da je odgovoran za 700 smrtnih slučajeva svake godine. Oko 000% pušača prerano umire, gubeći u prosjeku 50 godina života. Uz to, pušači također češće pate od određenih bolesti zbog upotrebe duhana, uključujući kardiovaskularne i respiratorne bolesti.
EUROBAROMETER: STANJE EVROPSKE UNIJE
Evropska unija i njene države članice radile su na smanjenju upotrebe duhana kroz niz mjera, uključujući regulaciju duhanskih proizvoda, ograničavanje reklamiranja duhanskih proizvoda, uspostavljanje okruženja bez dima i borbu protiv pušenja.
Neke od najnovijih inicijativa uključuju revidiranu Direktivu o duhanskim proizvodima, koja je postala primjenjiva u državama članicama 20. maja 2016. Direktiva predviđa niz mjera, uključujući značajna slikovna zdravstvena upozorenja na paketićima cigareta i duhanu za motanje, kao i zabranu na cigaretama i duhanu za motanje sa karakterističnim okusima. Cilj Direktive o duhanskim proizvodima je olakšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta uz istovremeno zaštitu javnog zdravlja i, posebno, zaštititi javnost od štetnih posljedica konzumiranja duhana, kao i pomoći pušačima da odustanu.
Evropska komisija redovno sprovodi ispitivanja javnog mnjenja kako bi pratila stavove Evropljana prema nizu pitanja vezanih za duvan. Ovo istraživanje je najnovije u nizu koji se provodi od 2003. godine sa posljednjim istraživanjem iz 2014. godine. Opšti cilj ovih istraživanja je procijeniti rasprostranjenost pušenja i izloženost duvanskom dimu na javnim mjestima, istražiti motive koji vode na pušenje kako bi se pomoglo identificirati mjere koje bi mogle smanjiti broj pušača u EU. Pored ovih općih tema, sadašnja istraga također istražuje upotrebu i oglašavanje elektronskih cigareta (e-cigareta).
EUROBAROMETER: KAKVI NALAZI ZA PUŠAČE U EVROPSKOJ UNIJI U 2017.
Prije nego što se pozabavimo glavnom temom koja nas zanima, a to je elektronska cigareta, pogledajmo na brzinu podatke iz ovog Eurobarometra o pušenju. Prije svega, naučimo to ukupan udio pušača u Evropskoj uniji ostao je stabilan (26%) od posljednjeg barometra 2014. godine.
- Četvrtina (26%) ispitanika su pušači (isto kao i 2014. godine), dok je 20% bivših pušača. Više od polovine (53%) nikada nisam pušio. Povećanje potrošnje u starosnoj grupi od 15 do 24 godine bilježi se od 2014. godine (sa 24% na 29%).
– Postoje značajne razlike u potrošnji širom EU sa sve većim stopama pušenja u južnoj Evropi. Više od trećine ispitanika u Grčkoj (37%), Bugarskoj (36%), Francuskoj (36%) i Hrvatskoj (35%) su pušači. S druge strane, udio pušača je 7% u Švedskoj i 17% u Ujedinjenom Kraljevstvu.
– Muškarci (30%) češće puše nego žene (22%), kao i ljudi od 15 do 24 godine (29%) u poređenju sa osobama od 55 ili više godina (18%).
– Više od 90% pušača svakodnevno koristi duvan, a većina bira paklice gotovih cigareta. Pušači dnevno popuše u prosjeku 14 cigareta dnevno (14,7 u 2014. u odnosu na 14,1 u 2017), ali postoje značajne razlike između zemalja.
– Većina pušača počinje pušiti prije 18. godine i odustaje od pušenja kada postanu punoljetni. Više od polovine (52%) pušača razvilo je naviku pušenja prije 18. godine, koja se ne razlikuje mnogo u Evropi. U većini slučajeva (76%), pušači nastavljaju pušiti najmanje 10 godina nakon početka.
– Većina bivših pušača prestaje pušiti u srednjim godinama: između 25 i 39 godina (38%) ili između 40 i 54 godine (30%). Više od polovine (52%) onih koji trenutno puše pokušalo je da prestane, pri čemu je veća vjerovatnoća da će ljudi u sjevernoj Evropi pokušati da prestanu nego njihovi kolege u južnoj Evropi. Većina (75%) onih koji su pokušali ili uspjeli da prestanu pušiti nisu koristili nikakvu pomoć da prestanu pušiti, ali među zemljama to varira od 60% ispitanika u UK do 90% u Španiji.
Što se tiče snusa, koristi se vrlo malo osim u Švedskoj, gdje je odobren, štaviše u zemlji 50% ispitanika kaže da ga je već probalo.
EUROBAROMETER: UPOTREBA E-CIGARETA U EVROPSKOJ UNIJI
Dakle, što je s podacima iz ovog Eurobarometra iz 2017. koji se odnose na elektronske cigarete? Važan podatak je prije svega da se od 2014. godine povećao udio onih koji su barem probali e-cigaretu (15% u odnosu na 12% u 2014.).
– Udio ispitanika koji trenutno koriste e-cigarete (2%) ostao je stabilan od 2014.
– Nešto više od polovine (55%) ispitanika smatra da su elektronske cigarete štetne po zdravlje njihovih korisnika. Ovaj udio se neznatno povećao od 2014. godine (+3 procentna poena).
– Većina korisnika e-cigareta počela je pokušavati da smanji konzumaciju duhana, ali to je uspjelo samo kod manjine
Većina (61%) onih koji su počeli koristiti e-cigarete su to učinili kako bi smanjili potrošnju duhana. Drugi su to učinili jer smatraju da su elektronske cigarete zdravije (31%) ili zato što su jeftinije (25%). Samo mala manjina (14%) izjavila je da potpuno prestaje pušiti zbog upotrebe e-cigareta, s 10% reklo je da prestaje, ali počinje iznova, a 17% kaže da smanjuje upotrebu duhana bez prestanka pušenja.
Oko 44% ispitanika je vidjelo reklame za e-cigarete, ali samo 7% ih je viđalo često. Ovi oglasi su najistaknutiji u Ujedinjenom Kraljevstvu (65%) i Irskoj (63%).
Većina (63%) se zalaže za zabranu upotrebe e-cigareta na mjestima gdje su zabrane pušenja već na snazi, a ova brojka dostiže skoro 8 od 10 ispitanika u Finskoj (79%) i Litvaniji (78%). Relativna većina je za uvođenje „jednostavnog pakovanja” (46% za protiv 37% protiv) i zabranu izlaganja na prodajnom mestu (56% protiv 33%) i za zabranu aroma u e-cigarete (40% za naspram 37% protiv).
Socio-demografski parametri
Što se tiče ispitanika koji su već probali elektronske cigarete:
– Muškarci (17%) nešto češće od žena (12%) kažu da su barem probali e-cigarete.
– Četvrtina mladih je barem probala e-cigarete, kao i 21% ljudi od 25 do 39 godina. Za poređenje, to je učinilo 6% ispitanika starijih od 55 godina.
– Ispitanici koji su napustili redovno obrazovanje u dobi od 20 godina ili više (14%) imaju nešto veću vjerovatnoću da su barem probali e-cigarete od onih koji su napustili sa 15 godina ili više (8%).
– Nezaposleni (25%), fizički radnici (20%), studenti (19%) i samozaposleni (18%) češće su probali e-cigarete
– Oni koji imaju poteškoća s plaćanjem računa imaju veću vjerovatnoću da su barem probali e-cigarete (23%), posebno u poređenju sa onima koji nikada ili gotovo nikada nemaju te poteškoće (12%).
– Nije iznenađujuće da će pušači (37%) češće probati elektronske cigarete u odnosu na one koji nikada nisu pušili (3%).
– Skoro polovina ispitanika koji su pokušali da prestanu da puše probali su i e-cigarete (47%).
– Veći pušači imaju mnogo manje šanse da probaju e-cigarete: oko polovina onih koji su pušili 5 godina ili manje ih je probalo (48-51%), u poređenju sa 13-29% onih koji su pušili duže od 20 godina. ima godina.
– Povremeni pušači (42%) malo češće će probati e-cigarete nego svakodnevni pušači (32%).
Među onima koji koriste e-cigarete, većina ih koristi svaki dan, a dvije trećine (67%) daje ovaj odgovor. Druga petina (20%) to radi sedmično, dok ih manje od jednog od deset koristi mjesečno (7%) ili manje od jednom mjesečno (6%). Sveukupno, to znači da samo 1% ispitanika u cijeloj EU svakodnevno koriste e-cigarete.
Koje arome koriste vaperi u Evropskoj uniji?
Među onima koji trenutno koriste e-cigarete barem jednom mjesečno, najpopularniji okus ostaje voće, koje navodi gotovo polovina (47%) ispitanika. Aroma duhana (36%) je nešto manje popularna, zatim slijede mentol ili menta (22%) i okusi „bombona“ (18%). Najmanje su popularne e-tečnosti sa aromom alkohola, istaklo ih je samo 2% ispitanika, dok je mala manjina (3%) navela i druge neodređene ukuse.
Četiri od deset žena (44%) preferira ukus duvana, u poređenju sa manje od trećine (32%) muškaraca. Zauzvrat, e-tečnosti sa voćnim ukusom su mnogo popularnije među muškarcima, pri čemu više od polovine (53%) ukazuje na svoju sklonost ovom ukusu, u poređenju sa nešto više od trećine (34%) žena.
E-cigareta, pomoć za prestanak pušenja ?
Većina pušača i bivših pušača koji koriste ili su koristili elektronske cigarete kažu da im ovi uređaji nisu pomogli da smanje potrošnju duhana. Nešto više od polovine (52%) ispitanika dalo je ovaj odgovor, što je povećanje od sedam procentnih poena u odnosu na cifru zabeleženu u istraživanju iz decembra 2014. godine.
Samo 14% ispitanika kaže da im je upotreba e-cigareta omogućila potpuno prestanak pušenja, što je brojka koja se nije promijenila od posljednjeg istraživanja. Više od jednog od deset (10%) kaže da su upotrebom e-cigareta prestali pušiti na neko vrijeme, prije nego što su ponovo zaronili. Ova brojka je smanjena za tri procentna poena od posljednjeg istraživanja. Gotovo petina (17%) ispitanika smanjila je konzumaciju duhana e-cigaretama, ali nije prestala pušiti. Konačno, mala manjina (5%) ispitanika je zapravo povećala konzumaciju duhana nakon upotrebe elektronskih cigareta.
E-cigareta, smetnja ili korist ?
Većina ispitanika smatra da elektronske cigarete štete zdravlju svojih korisnika. Više od polovine (55%) odgovara na ovo pitanje potvrdno, što je povećanje od tri procentna poena od posljednjeg istraživanja. Manje od tri od deset (28%) smatra da e-cigarete nisu štetne, a 17% ispitanika ne zna da li su štetne ili ne.
Evo značajnih razlika na nivou države u pogledu percepcije e-cigareta u smislu zdravlja. U svim osim šest zemalja, najmanje polovina ispitanika smatra da su štetne. U sedam zemalja više od tri četvrtine (75%) ispitanika smatra da su e-cigarete štetne, a posebno veliki udio u Latviji (80%), Litvaniji (80%), Finskoj (81%) i Holandiji ( 85%). Italija se izdvaja po posebno niskom udjelu ispitanika koji misle da su e-cigarete štetne, s nešto više od trećine (34%).
E-cigarete i reklama
Ispitanici su upitani da li su u posljednjih 12 mjeseci vidjeli reklame ili promocije za e-cigarete ili slične uređaje. Većina (53%) ispitanih kaže da nisu vidjeli reklamu za e-cigarete ili slične proizvode u posljednjih 12 mjeseci. Dok je petina (20%) ispitanika viđala ove oglase povremeno, a skoro isto toliko (17%) ih je vidjelo, ali rijetko, manje od jednog od deset (7%) ispitanika ih je viđalo često.
EUROBAROMETER: KAKVI ZAKLJUČCI ZA OVAJ IZVJEŠTAJ 2017?
Prema Europskoj komisiji, već nekoliko godina u Europi postoji opći trend pada potrošnje duhanskih proizvoda, iako je on ostao stabilan od 2014. godine. Uprkos ovom uspjehu, duhanske proizvode i dalje konzumira više od četvrtine Evropljana. Opšta slika takođe prikriva važne geografske razlike, pri čemu je veća verovatnoća da će ljudi u južnoevropskim zemljama biti pušači, dok je veća verovatnoća da će ljudi u severnoj Evropi uspešno prestati pušiti. Nadalje, postoje utvrđeni socio-demografski trendovi: muškarci, mladi, nezaposleni, oni s niskim primanjima i oni sa nižim nivoom obrazovanja češće će se upustiti u pušenje nego oni u drugim društvenim grupama.
Što se tiče elektronskih cigareta, Evropska komisija napominje da postoji snažna podrška javnosti da se nastavi sa zabranom upotrebe elektronskih cigareta u zatvorenom prostoru. Gotovo dvije trećine ispitanika podržava takvu zabranu, iako je gotovo isti udio korisnika e-cigareta protiv te ideje. Ona također napominje da većina ispitanika vjeruje u zabranu okusa za e-tečnosti čak i ako ova inicijativa ostane nepopularna među korisnicima elektronskih cigareta.
Za konsultacije sa cijelim dokumentom “Eurobarometar” idite na ovu adresu da ga preuzmete.
