Istraživači su otkrili kako pušenje djeluje na zaštitnu genetsku varijantu arterija protiv nakupljanja plakova i na taj način povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. To bi moglo dovesti do razvoja novih tretmana.
OTKRIĆE KOJE BI MOGLO PONUDI NOVE TRETMANE
Veliki broj ljudi ima ovaj gen (ADAMTS7) koji smanjuje nivo enzima uključenog u aterosklerozu, odgovornog za koronarnu bolest srca. Ali pušenje poništava ovu zaštitu, otkrili su ovi naučnici čiji je rad objavljen u ponedjeljak u časopisu Circulation. "Naše otkriće sugerira da bi tretmani za neutralizaciju ovog enzima mogli biti posebno korisni za pušače, ali i za sve ljude s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti", rekao je dr. Muredach Reilly, profesor kardiologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Columbia u New Yorku. York, vodeći autor studije.
Procjenjuje se da je pušenje odgovorno za 20% koronarne bolesti srca i povezano je sa oko 1,6 miliona smrtnih slučajeva godišnje širom svijeta. Ali do sada je bio nejasan specifičan mehanizam kojim duvan doprinosi kardiovaskularnim bolestima.
Da bi pokušali da razjasne ovu vezu, ovi istraživači su analizirali genetske podatke o više od 140.000 ljudi iz 29 prethodno sprovedenih studija.
Analiza je pokazala da je jedna promjena u DNK sadržanoj u hromozomu u blizini varijante gena odgovornog za proizvodnju ovog enzima u krvnim sudovima povezana sa smanjenjem kardiovaskularnog rizika od 12% kod neinficiranih osoba -pušača.
PRECIZNA MEDICINA
Ali kod ljudi koji puše i imaju istu genetsku varijaciju, ovaj rizik je smanjen za samo 5%. Nedavna odvojena studija na miševima pokazala je da izbacivanje ove genetske varijante smanjuje nakupljanje aterosklerotskog plaka u arterijama ovih glodara, sugerirajući da bi blokiranje proizvodnje ovog enzima moglo smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
U najnovijoj studiji, istraživači su također podvrgli stanice koje formiraju zidove arterija tečnom ekstraktu dima cigarete u laboratoriji. Kao odgovor, ove ćelije su više nego udvostručile proizvodnju enzima ADAMTS7.
Ovaj isti enzim također igra ulogu kod artritisa i nekih karcinoma.
«Rezultati ove studije jedan su od prvih važnih pomaka u rješavanju složene zagonetke interakcije gena i okoline.“, sudi Danish Saleheen, profesor biostatistike na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Pensilvaniji, jedan od koautora.
Za Dr. Reilly, «ova studija je važan primjer pojave precizne medicine". To je dio većeg napora da se utvrdi kako genetske varijante utječu na rizik od bolesti koronarnih arterija direktno ili kroz interakcije između faktora okoliša i načina života, kao što je pušenje.
izvor : Leparisien.fr
