Od svog dolaska na tržište, elektronska cigareta je predmet debate i postavlja pitanje odgovarajuće regulative u pogledu politike javnog zdravlja, posebno u pogledu njenog uticaja na potrošnju konvencionalnih cigareta.
Podaci o NSDUH (Nacionalna anketa o upotrebi droga i zdravlju) pokazuju da je između 2002-2003 i 2012-2013 nedavno pušenje (izjava o pušenju u prethodnom mjesecu) palo sa 13,5% na 6,5% u dobi od 12-17 i 18-25 godina palo je sa 42,1% à 32,8%. Sredinom ovog perioda, 2007. godine, elektronska cigareta je stigla na američko tržište, uz blokadu uvoza do 2010. godine. Zatim je tržište krenulo sa obimom prodaje koji se učetverostručio između 2010. i 2012. godine.
Međutim, od marta 2010. Nju Džersi je zabranio prodaju elektronskih cigareta maloletnicima; od 1. januara 2014. 24 države su usvojile ovaj stav. Cilj studije objavljene u Journal of Health Economics bio je procijeniti učinak propisa o elektronskim cigaretama na pušenje među mladima od 12 do 17 godina. Autori su koristili podatke NSDUH-a kako bi uporedili prevalenciju pušenja u ovoj populaciji u američkim državama koje zabranjuju prodaju e-cigareta maloljetnicima s onima u kojima je pristup legalan.
Očigledno kontraproduktivna represija
Rezultati pokazuju da smanjenje pristupa elektronskim cigaretama usporava pad pušenja među mladima od 12 do 17 godina. U državama bez recepta pušenje tinejdžera opada za 2,4% svake dvije godine, pad od samo 1,3% u represivnim državama. Ova razlika od 0,9% predstavlja povećanje od 70% nedavnog pušenja među adolescentima u represivnim državama.
Ovaj rad pokazuje kako zabrana prodaje e-cigareta maloljetnicima utječe na njihovu stopu pušenja: pristup američkih adolescenata elektronskoj cigareti ubrzava pad njihovog pušenja, dok zabrana potiče početak pušenja.
Analiza kako zabrana prodaje e-cigareta maloljetnicima utječe na stopu pušenja adolescenata već sugerira da vjerujemo u utjecaj e-cigareta na potrošnju duhana. Rezultati dobijeni ovdje su podržani robusnom metodologijom statističke regresije i ponderom faktora koji utječu na pušenje. Ali studija ima i nekoliko ograničenja. Prvi se odnosi na prikupljanje podataka NSDUH-a koji pokriva samo dvogodišnji period i ne daje informacije o korištenju e-cigareta. Drugi je uzimanje u obzir " nedavno pušenje bez preciziranja da li se radi o eksperimentu ili redovnoj praksi. Konačno, tržište elektronskih cigareta je još uvijek nestabilno i evoluira i ovi rezultati ne prejudiciraju efekte kada se postigne ravnoteža. Štaviše, ova studija ne mjeri stopu korištenja elektronskih cigareta, pa stoga ne može govoriti o promjenama u ovom ponašanju ili o njegovim dugoročnim efektima.
Do danas se nije smatralo da bi zabrana prodaje elektronskih cigareta maloljetnicima mogla povećati njihovo pušenje. Ako su, kako postojeći podaci govore, elektronske cigarete manje štetne po zdravlje od tradicionalnih cigareta, ova pozicija bi se mogla dovesti u pitanje. Prvi vrhunci redovnog pušenja su u dobi od 16 godina, a zabrana prodaje e-cigareta mlađima od 16 godina mogla bi biti poželjnija od zabrane onima mlađima od 18 godina, u smislu efekta na pušenje adolescenata.
Dr Maryvonne Pierre-Nicolas
izvor : Jim.fr
