MEĐUNARODNO – Danas, kao i jučer, lobiranje duhanske industrije prema europskim institucijama mora se smatrati skandalom stoljeća. Zašto? Kao europarlamentarac svjedočio sam potkopavanju rada lobista duhanske industrije tijekom pregovora oko duhanske direktive usvojene, unatoč svemu, 2014. godine.
Lobiranje ove industrije nije aktivnost koju treba staviti na istu razinu kao i druge prakse utjecaja, čak i ako posuđuje iste kodove: imamo posla s dilerima u smrti!
Zbog toga smo s ostalim europskim parlamentarcima svih senzibiliteta odlučili voditi ovu borbu protiv uplitanja duhanske industrije u naše politike i naše postupke.
Nedavno proputovao mnoge europske prijestolnice poput Lisabon, Beč, Atena, Pariz, Rim, London, Madrid i Berlin, susreo sam se s nevladinim organizacijama, predstavnicima ministarstava zdravstva, financija i carine ne samo kako bih sagledao transpoziciju direktive o duhanu, što se mora obaviti najkasnije do svibnja 2016., nego i razgovarati o borbi protiv krijumčarenja i crno tržište cigareta koje šteti našoj zdravstvenoj politici.
Neke države članice spriječene su u provedbi ambicioznih mjera. Međutim, drugi, poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, uspijevaju se oduprijeti ovom smrtonosnom lobiranju odlučujući se za običnu ambalažu ili tako što više ne čine cigarete vidljivim na izložbama trgovina! U slučaju Francuske, to je također 12. zemlja koja je ratificirala protokol Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) protiv ilegalne trgovine duhanom. Ovaj protokol stoga osigurava neovisnu sljedivost u borbi protiv krijumčarenja ili crnog tržišta cigareta.
Međutim, sve je više dokaza o umiješanosti duhanske industrije u nezakonitu trgovinu. Proizvođači bi proizvodili previše cigareta (što bi u nekim zemljama predstavljalo 240% potražnja na tržištu) raspolagati samo legalno. Ti bi proizvodi tada našli put na crno tržište. Proizvođači bi stoga bili odgovorni za 25% krijumčarenih cigareta. Grupa za kontrolu i istraživanje duhana na Sveučilištu Bath u Velikoj Britaniji ukazala je na dokaze u nedavnom izvješću nakon 13 godina istraživanja.
Nemojmo se ustručavati reći: nedopuštena trgovina dio je komercijalne strategije duhanske industrije. Neovisna sljedivost stoga je potrebnija nego ikad. Zašto? Riječ je o poreznim gubicima koji se za Europsku uniju procjenjuju na 12 milijardi godišnje. Krijumčarenje cigareta potiče međunarodne tokove koji doprinose financiranju terorizma. Neke terorističke organizacije financiraju se kroz ovu trgovinu. Londonska carina mi je to potvrdila. Protiv proizvođača duhana 2012. godine pokrenuta je istraga unutar OLAF-a zbog kršenja sirijskog embarga, čije zaključke još čekamo.
Hitno je da Europska unija ratificira protokol WHO-a i da implementiramo neovisnu sljedivost koja isključuje CODENTIFY, interni sustav za duhansku industriju.
Također pozivamo na neobnavljanje sporazuma o suradnji između Europske unije i duhanske industrije. Ovi sporazumi od 2004. godine pokazali su svoju neučinkovitost. S jedne strane, države članice imaju manjak 12 milijardi eura godišnje, s druge strane, ovisno o godini, kumulativna plaćanja duhanske industrije mogu iznositi 50 do 150 milijuna eura. Ali koga zezamo? Ove isplate niti ne predstavljaju 1% procijenjenih godišnjih gubitaka. Lobiranje duhanske industrije i ovi sporazumi o suradnji s Europskom unijom moraju nam biti izazov.
Napokon što nalazimo? Nezakonitost ili čak organizirani kriminal putem krijumčarenja ili crnog tržišta cigareta, neučinkovitost protiv nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, strategije utaje poreza koje je ažurirao posebni odbor Europskog parlamenta za utaju poreza – to je primjedba da moramo zaustaviti te prakse.
Ova borba je borba za zdravlje, za život ali i protiv financiranja terorizma! To su izazovi s kojima se namjeravamo suočiti u 2016. godini.
izvor : huffingtonpost.com
