Od svog dolaska na tržište, elektronička cigareta je predmet rasprave i postavlja pitanje odgovarajuće regulative u smislu javnozdravstvene politike, posebice u pogledu njezinog utjecaja na potrošnju konvencionalnih cigareta.
Podaci o NSDUH (Nacionalna anketa o upotrebi droga i zdravlju) pokazuju da je između 2002.-2003. i 2012.-2013. nedavno pušenje (izjava o pušenju u prethodnom mjesecu) palo sa 13,5% na 6,5% u dobi od 12-17 i 18-25 godina palo je s 42,1% à 32,8%. Sredinom tog razdoblja, 2007. godine, elektronička cigareta je stigla na američko tržište, uz blokadu uvoza do 2010. godine. Zatim je tržište krenulo s obujmom prodaje koji se učetverostručio između 2010. i 2012. godine.
Međutim, od ožujka 2010. New Jersey je zabranio prodaju elektroničkih cigareta maloljetnicima; od 1. siječnja 2014. 24 države usvojile su ovo stajalište. Cilj studije objavljene u Journal of Health Economics bio je procijeniti učinak propisa o elektroničkim cigaretama na pušenje među mladima u dobi od 12 do 17 godina. Autori su koristili podatke NSDUH-a za usporedbu prevalencije pušenja u ovoj populaciji u američkim državama koje zabranjuju prodaju e-cigareta maloljetnicima s onima u kojima je pristup legalan.
Očigledno kontraproduktivna represija
Rezultati pokazuju da smanjenje pristupa elektroničkim cigaretama usporava pad pušenja među mladima u dobi od 12 do 17 godina. U državama bez recepta pušenje tinejdžera opada za 2,4% svake 2 godine, što predstavlja pad od samo 1,3% u represivnim državama. Ova razlika od 0,9% predstavlja 70% porast nedavnog pušenja među adolescentima u represivnim državama.
Ovaj rad pokazuje kako zabrana prodaje e-cigareta maloljetnicima utječe na njihovu stopu pušenja: pristup američkih adolescenata elektroničkoj cigareti ubrzava pad njihovog pušenja, dok zabrana potiče početak pušenja.
Analiza kako zabrana prodaje e-cigareta maloljetnicima utječe na stopu pušenja adolescenata već sugerira da vjerujemo u utjecaj e-cigareta na konzumaciju duhana. Ovdje dobiveni rezultati potkrijepljeni su robusnom metodologijom statističke regresije i ponderiranjem čimbenika koji utječu na pušenje. Ali studija ima i nekoliko ograničenja. Prvi se odnosi na prikupljanje podataka od NSDUH-a koji pokriva samo dvogodišnje razdoblje i ne daje podatke o korištenju e-cigareta. Drugi je uzimanje u obzir " nedavno pušenje bez preciziranja radi li se o eksperimentu ili redovitoj praksi. Konačno, tržište elektroničkih cigareta je još uvijek nestabilno i razvija se i ovi rezultati ne prejudiciraju učinke kada se postigne ravnoteža. Štoviše, ova studija ne mjeri stopu korištenja elektroničkih cigareta, pa stoga ne može govoriti o promjenama u ovom ponašanju niti o njegovim dugoročnim učincima.
Do danas se nije smatralo da bi zabrana prodaje elektroničkih cigareta maloljetnicima mogla povećati njihovo pušenje. Ako su, kako postojeći podaci sugeriraju, elektroničke cigarete manje štetne za zdravlje od tradicionalnih cigareta, ova bi se pozicija mogla dovesti u pitanje. Prvi vrhunci redovitog pušenja su u dobi od 16 godina, a zabrana prodaje e-cigareta mlađima od 16 godina mogla bi biti poželjnija od zabrane onima mlađima od 18 godina, u smislu učinka na pušenje adolescenata.
dr Maryvonne Pierre-Nicolas
izvor : Jim.fr
