Svijet vapinga je u punoj transformaciji! Francuska nacionalna skupština donijela je povijesnu odluku: zabraniti jednokratne e-cigarete, koje se obično nazivaju "puffs". Istražimo zajedno pet temeljnih aspekata ovog velikog razvoja u svijetu elektroničkih cigareta.
1. Sastav bez katrana ili ugljičnog monoksida
Izumljena početkom 2000-ih u Kini, e-cigareta se od klasičnog duhana razlikuje po tome što nema katrana i ugljičnog monoksida, dva štetna elementa duhana. Djeluje zagrijavanjem tekućine koja se sastoji od propilen glikola, glicerola, nikotina i aroma, stvarajući aerosol za udisanje.
2. "Puff": Zastranjenje za javno zdravlje i ekologiju
Puff, popularan među mladima, kritiziran je zbog negativnog utjecaja na javno zdravlje i okoliš. Ovi uređaji za jednokratnu upotrebu sadrže litijevu bateriju i često su privlačni mladima zbog svojih aroma i boja. Australija je već najavila zabranu ovih proizvoda od siječnja 2024.
3. Stav SZO: Štetan proizvod i proizvod koji izaziva ovisnost
Svjetska zdravstvena organizacija elektroničke cigarete smatra štetnima zbog nikotina koji sadrže. Smatra se potencijalnim ulazom u pušenje za mlade ljude, unatoč tome što ga neki koriste kako bi smanjili ili prestali konzumirati duhan.
4. Statistika o vapingu u Francuskoj
U Francuskoj se broj vapera procjenjuje na između dva i tri milijuna. Istraživanja pokazuju značajan porast upotrebe e-cigareta među mladima u dobi od 17 godina, s primjetnim povećanjem svakodnevne upotrebe.
5. Međunarodno zakonodavstvo: zabrane i ograničenja
Trenutačno 34 zemlje zabranjuju prodaju e-cigareta, dok 87 drugih nameće ograničenja, poput zabrane prodaje maloljetnicima i oglašavanja. Norveška je jedina europska zemlja koja je u potpunosti zabranila prodaju e-cigareta.
Prema reguliranijoj budućnosti elektroničkih cigareta
Evolucija elektroničke cigarete, od njezina izuma ranih 2000-ih do danas, odražava rastuću svijest o javnom zdravlju i pitanjima zaštite okoliša. Nedavna odluka francuske Nacionalne skupštine o zabrani jednokratnih e-cigareta, ili "pufova", označava značajnu prekretnicu u regulaciji ovih proizvoda.
Iako je e-cigareta poznata po odsutnosti katrana i ugljičnog monoksida, štetnih sastojaka prisutnih u tradicionalnom duhanu, ne smatra se bezrizičnom. WHO ističe štetnost nikotina i njegov potencijal ovisnosti, osobito kod mladih korisnika. Ova zabrinutost je pojačana rastućom popularnošću vapinga među adolescentima, naglašavajući potrebu za strožim propisima kako bi se zaštitila ova ranjiva populacija.
Globalno se zakonodavstvo o e-cigaretama uvelike razlikuje, pri čemu neke zemlje nameću potpune zabrane, a druge usvajaju restriktivne mjere. Ova raznolikost odražava izazove s kojima se vlade suočavaju u balansiranju potencijalnih prednosti e-cigareta kao alata za prestanak pušenja s rizicima za javno zdravlje.
Zaključno, čini se da se budućnost elektroničke cigarete kreće prema rigoroznijim propisima, usmjerenim na smanjenje zdravstvenih rizika uz istovremeno prepoznavanje njezine potencijalne uloge u borbi protiv pušenja. Ovaj razvoj zakonodavstva bit će ključan za određivanje mjesta e-cigareta u našem društvu i za jamčenje zaštite potrošača, posebno mladih.
