SU'ESU'EGA: O fa'asalalauga e a'afia ai tupulaga ulaula ma vape

SU'ESU'EGA: O fa'asalalauga e a'afia ai tupulaga ulaula ma vape

E tusa ai ma se suʻesuʻega fou lomia i ERJ Open Research, o le tele o tupulaga fai mai ua latou vaʻai i faʻasalalauga mo sikaleti eletise, o le tele foi lea o lo latou faʻaaogaina ma faʻapea foʻi ma le tapaa. 


6900 A'OGA NA FESILI I LE SO'OGA I LE FA'AALIGA E-SIGARETITI.


O lenei su'esu'ega fou o le European Lung Foundation na faia i Siamani, lea e sili atu le faatagaina o tulafono i luga o tapaa ma le sikaleti eletise nai lo isi vaega o Europa. O isi nofoaga, e fa'asa ona fa'asalalau oloa tapaa, ae o lo'o fa'atagaina pea nisi ituaiga o fa'asalalauga ma fa'alauiloa mo sikaleti eletise.

Fai mai le au suʻesuʻe, o la latou galuega o loʻo faʻaalia ai e tatau ona puipuia tamaiti ma tupulaga talavou mai le lamatiaga o le ulaula ma le faʻaaogaina o le sikaleti e ala i le faʻasaina atoa o faʻasalalauga ma faʻalauiloa.

Le Dr Julia Hansen, o se tagata suʻesuʻe i le Institute for Therapy and Health Research (IFT-Nord) i Kiel (Siamani), o se tagata suʻesuʻe faʻatasi mo lenei suʻesuʻega. Fai mai o ia: " Ua fautuaina e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi le faasaina atoatoa o le faasalalauina o oloa tapaa, faalauiloa ma le lagolagoina i totonu o lana Feagaiga Ta'iala i le Pulea o le Tapaa. E ui lava i lea, i Siamani o tapaa ma sikaleti eletise e mafai lava ona faʻasalalau i faleoloa, luga o laupapa faʻasalalau ma fale tifaga pe a uma le 18 i le afiafi. I isi nofoaga, e ui lava e mafai ona faʻasaina faʻasalalauga tapaa, faʻatonutonuina o faʻasalalauga faʻasalalau e-sikaleti e sili atu ona fesuisuiai. Na matou manana'o e su'esu'e le a'afiaga o fa'asalalauga i tupulaga talavou.  »

Na fesili le au suʻesuʻe 6 tamaiti aoga o a'oga i setete e ono o Siamani e fa'atumu ni fesili e le ta'ua. E amata mai le 10 i le 18 tausaga le matutua ma e tusa ma le 13 tausaga le matutua. Na fesiligia i latou e uiga i o latou olaga, e aofia ai meaʻai, faamalositino, ulaula, ma le faʻaaogaina o sikaleti eletise. Sa fesiligia foi i latou e uiga i o latou tulaga faaleagafesootai-tamaoaiga ma a latou faatinoga faaleaoaoga.

Na fa'aalia i tamaiti a'oga ata o fa'asalalauga moni e-sikaleti e aunoa ma le ta'ua o fa'ailoga ma fesili pe faafia ona latou va'ai i ai.

I le aotelega 39% o tamaiti aoga fai mai ua latou vaai i faasalalauga. O i latou na fai mai na latou vaʻai i faʻasalalauga e 2-3 taimi e sili atu ona fai mai latou te faʻaaogaina sikaleti eletise ma 40% sili atu e faʻapea latou te ulaula tapaa. O fa'ai'uga o lo'o fa'ailoa mai ai fo'i se fa'amaopoopo i le va o le aofa'i o fa'asalalauga ua va'aia ma le fa'atele o le taumafaina o le sikaleti eletise po'o le tapaa. O isi itu, e pei o le matua, saili lagona, ituaiga o aoga talavou e auai, ma le i ai o se uo e ulaula e fesootai foi ma le ono faaaogaina o le imeli, sikaleti ma le ulaula.


O SE suʻesuʻega e faʻapea " O LE TALAVOU E FAʻAALIGA I LE SAKARETI« 


Fai mai Dr Hansen: “ I lenei suʻesuʻega tele i tupulaga talavou, matou te vaʻai manino i se tulaga: oi latou e fai mai na latou vaʻai i faʻasalalauga mo sikaleti eletise e sili atu. masalo latou te fai mai sa latou vape pe ulaula tapaa »

Na ia faaopoopo mai " O lea ituaiga su'esu'ega e le mafai ona fa'amaonia le mafua'aga ma le a'afiaga, ae o lo'o fa'ailoa mai o fa'asalalauga fa'aeletise e o'o atu i nei tupulaga talavou vaivai. I le taimi lava e tasi, matou te iloa o loʻo tuʻuina atu e le au fai sikaleti eletise ni meaʻai talafeagai mo tamaiti, e pei o lole, lamu poʻo le cherry. »

E tusa ai ma ia " O lo'o iai fa'amaoniga e le afaina le sikaleti eletise, ma o lenei su'esu'ega ua fa'aopoopo i fa'amaoniga o lo'o iai, o le va'aia o oloa vape o fa'asalalauina ma fa'aogaina e ono ta'ita'iina ai fo'i tupulaga e ulaula. O lo'o i ai popolega ina ne'i avea lo latou fa'aogaina o se "faitotoa" i sikaleti e mafai ona fesoasoani i le atina'eina o se tupulaga fou o tagata ulaula. O le mea lea e tatau ai ona puipuia tagata talavou mai soʻo se ituaiga gaioiga faʻatau.  »

O lo’o fa’amoemoe le ali’i Dr. Hansen e fa’aauau le su’esu’eina o lenei vaega to’atele o tamaiti a’oga e iloa ai pe iai ni suiga i le taimi. E tusa ai ma ia, o lana galuega e mafai ona fesoasoani e faʻamalamalama le fesoʻotaʻiga i le va o le faʻaalia i faʻasalalauga ma le faʻaogaina o sikaleti eletise ma le tapaa.

Le Polofesa Charlotte Pisinger, o le taʻitaʻifono o le komiti e pulea le tapaa a le European Respiratory Society e leʻi auai i le suʻesuʻega, fai mai: E mafai e le au fai sikaleti eletise ona finau e faapea o faasalalauga o se auala tatau e logoina ai tagata matutua e uiga ia latou oloa. Ae ui i lea, o lenei suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai e mafai e tamaiti ma tupulaga talavou ona faʻaleagaina faʻamaonia.« 

Com Totonu Lalo
Com Totonu Lalo
Com Totonu Lalo
Com Totonu Lalo

E uiga i le Tusitala

O lo'u naunau e uiga i le tusitala, na ou filifili ai e auai i le aufaigaluega faatonu a Vapoteurs.net i le 2017 ina ia masani ona taulimaina tala fou o vape i Amerika i Matu (Kanata, Iunaite Setete).