(AFP) - Na puipuia e le au atamamai o le soifua maloloina le sikaleti eletise i se fonotaga e tetee atu i le ulaula tapaa i Abu Dhabi i le Aso Faraile, ma faʻateʻaina atugaluga e mafai ona faʻamalosia ai vaisu nicotine talavou. O le tele o nei tagata tomai faapitoa, e ui i lea, na ioe e tatau ona faʻatulafonoina le faʻaaogaina o sikaleti eletise ona o latou aafiaga e itiiti lava le iloa.
Ae ui i lea, o le ulu o le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO), Margaret Chan, i le Aso Lulu na faaalia lona lagolagoina o malo o loo faasaina pe faatonutonuina le faaaogaina o sikaleti faaeletonika.
« O le le ulaula o se faiga masani ma o le sikaleti eletise o le a faʻafefe ai lenei mafaufauga masani ona e faʻamalosia ai le ulaula, aemaise lava i tupulaga talavou.", na ia taʻu atu ai i le au tusitala i autafa o le Konafesi a le Lalolagi i le Tapaa ma le Soifua Maloloina, lea o loo faia i le laumua o United Arab Emirates.
Ae mo Jean-François Etter, o se faiaoga i le Iunivesite o Sineva, " e-sikareti, nicotine (lozenges) ma mea inu tapaa e le tatau ona soona faatonutonuina.“. E mafai" faaitiitia le aofaʻi o tagata ulaula e liliu atu i nei oloa fou" mo le manuia o "naʻo vaega tetele o kamupani tapaa.".
O uluai sikaleti eletise na gaosia i Saina i le 2003 ma talu mai lena taimi na fiafia ai i le tuputupu ae o le manuia i le lalolagi atoa.
Alan Blum, fomaʻi lautele ma le faatonu o le Center for Tobacco and Society Studies i le Iunivesite o Alabama, e masani ona fautuaina e-sikareti i ana gasegase e mananao e tuu le ulaula, nai lo le " fa'atonu i latou i se vaila'au e iai a'afiaga ma e le lelei tele“. Ae ua ia fa’anoanoa i le fa’aaogaina e tamaiti, po’o le fa’apea fo’i o lo’o fa’aaogaina e nisi ma le cannabis poo le mariuana.
O Mr. Farsalinos mo lana vaega na ia taʻua se suʻesuʻega e leʻi faʻasalalau e tusa ai ma le " afai e 3% o tagata ulaula e fa'aaogaina sikaleti eletise, e tusa ma le lua miliona ola o le a faasaoina i le isi luasefulu tausaga.".
E tusa ai ma le WHO, o le tapaa e fasiotia toetoe lava ono miliona tagata i le tausaga ma afai e leai se gaioiga e faia vave, e valu miliona i le 2030.
puna : leparisien.fr/