WHO: Ua fesiligia lana faiga e tetee atu ai i le faaitiitia o le afaina.

WHO: Ua fesiligia lana faiga e tetee atu ai i le faaitiitia o le afaina.

A o faʻateleina e le WHO ana taʻutinoga o le teteʻe i faiga faʻaititia tulaga lamatia, o lana faiga faʻavae e mafai ona faʻafefe ai le soifua maloloina lautele faʻamoemoe e tatau ona tulituliloa.

eb124_20130121Le Think Tank Reason Foundation faatoa uma ona lomia se lipoti e faaulutalaina “ O le tetee a WHO i le faʻaitiitia o lamatiaga e fesoʻotaʻi ma tapaa: o se faʻamataʻu i le soifua maloloina lautele? ". O le suʻesuʻega e toe tepa i tua i le sefulu tausaga o faiga faʻavae na faʻatinoina e le faʻalapotopotoga faʻavae i Sineva, aemaise lava le lauiloa i le tele o lapataiga e faasaga i oloa eseese e sui ai sikaleti masani. O le WHO Framework Convention on Tobacco Control (FCTC), o le feagaiga muamua na fa'atalanoaina i lalo o le fa'amalumaluga a le Fa'alapotopotoga, na amata fa'amalosia i le 2005 ina ua mavae ni nai tausaga o talanoaga. I le silia ma le sefulu tausaga mulimuli ane, ua ausia e le FCTC ana sini?

O le lipoti a le Reason Foundation e vave manatua ai fuainumera lata mai mo le taumafa tapaa i le lalolagi atoa, lea e faʻaalia ai le tulaga lautele o le faʻagesegese o le paʻu o le taumafa. E ui ina fa'aitiitia le fa'ateleina o le ulaula tapaa, ae o lo'o fa'aitiitia le aofa'i o tagata ulaula ua tu'ua. O le faaitiitia o le taumafa tapaa na sili atu i le vaitaimi mai le 1996 i le 2006 nai lo le vaitaimi ua mavae (1980-1996), peitai, talu mai le 2006, ua telegese le saoasaoa. “ utufiti ", vase lalo o le lipoti," i Saina, o le atunuu e sili ona maualuga le aofaʻi o tagata ulaula i le lalolagi, na faʻateleina le ulaula tapaa i le averesi e 0,2% i tausaga taʻitasi i le va o le 2006 ma le 2012 ".


E suitulaga e le fa'amumu i le silasila a le WHOlogo-oms


O nisi o tagata ulaula, e ui i lea, ua manuia i le tuʻuina o le ulaula, ae o le isi taimi, e faigata ona faʻamaonia o se manuia lea mo le WHO. O le fa'aogaina o oloa fa'aopoopo o le a fa'amatala tele ai le aga'i i lalo, ae maise i tausaga talu ai nei fa'afetai i le ulufale atu i le maketi o sikaleti fa'aeletoroni ma mea e le fa'afefeteina nicotine inhalers.

E tusa ai ma se suʻesuʻega na faia e le Komisi Europa ia Iuni 2016, i le 2014 lava ia, e le itiiti ifo i le 6 miliona tagata i Europa na taofia le ulaula faʻafetai i sikaleti eletise, e aofia ai le 400 i Farani ma sili atu i le 000. 1,1 miliona i Peretania. I le taimi lava e tasi, 9 miliona Europa ua faʻaitiitia a latou tapaa, lea e sili atu ma le tolu o loʻo faʻaaogaina sikaleti eletise. O mea e le fa'afefeteina tapaa ma sikaleti eletise na i ai aafiaga iloga i le ulaula talu mai le latou ulufale atu i le maketi.

whobuildingcoverAe ui i lea, o le WHO, ua lapatai mai e uiga i nei oloa, o lona faatonu aoao, Margaret Chan, o le a oʻo lava i le fesili atu i malo i le lalolagi atoa " e fa'asa le sikaleti eletise po'o so'o se masini e tu'uina atu ai le nicotine ". O le faalapotopotoga, mo lana vaega, ua faamalieina mo le taimi nei e talosaga atu e tuu sikaleti faaeletonika i luga o le tulaga faaletulafono e pei o sikaleti masani. O se fuataga e matua faitioina e se vaega tele o le sosaiete faasaienisi.

« Aia tatau a tagata uma ile tulaga maualuga ole soifua maloloina »

E tusa ai ma le faatomuaga o le WHO Framework Convention on Tobacco Control, o se “ ose feagaiga e fa'atatau i fa'amaoniga e toe fa'amautuina ai le aia tatau a tagata uma i le tulaga maualuga o le soifua maloloina. ". Na ia tuliloaina: " E le pei o feagaiga muamua e pulea fualaau, o le Framework Convention e faʻamaonia le taua o le faʻaitiitia o manaʻoga i le auala tutusa ma le faʻaitiitiga o sapalai. » O le lipoti a le Reason Foundation o loʻo faʻaalia ai le le ogatasi o lenei WHO "zero risk" taʻiala.

Na ia fesiligia le talafeagai o lenei faiga faʻavae e faʻaitiitia ai le faʻaleagaina lea o loʻo taofia ai tagata i se tulaga o le faʻalagolago i oloa tapaa faʻaleaganuʻu i mea e suitulaga ai ua faʻamaonia i latou lava i le lagolagoina o tagata ulaula. O le tuʻuina o sikaleti faʻaeletoroni ma mea e le faʻafefeteina tapaa i totonu o le ato tutusa e pei o sikaleti masani e iʻu ai le aʻafiaga o le faʻafefeina o tagata ulaula mai le liliu atu i nei mea e le afaina ai mea leaga, i le lamatiaga o le tetee atu i le sini o le soifua maloloina lautele faʻaalia e WHO.

puna : socialmag.news

Com Totonu Lalo
Com Totonu Lalo
Com Totonu Lalo
Com Totonu Lalo

E uiga i le Tusitala

Fa'atonu ma le tusitala Suiselani. Vaper mo le tele o tausaga, e masani lava ona ou feagai ma tala fou a Suiselani.